Bez dlake na jeziku Protiv korupcije se ne priča nego živi

Protiv korupcije se ne priča nego živi
  • Foto: PIXSELL

Vesna Pusić bila je izložena žestokim udarima desnice kada je prva u Saboru progovorila o nečasnoj ulozi Hrvatske vojske u ratnim zbivanjima u BiH.

Hrvatska narodna stranka pobrinula se za malo iznenađenje, te umjesto čelnika stranke Radimira Čačića za izbornu utrku nominirala Vesnu Pusić. Takva odluka tumačila se kalkulacijom da bi u slučaju dogovora na ljevici o zajedničkom kandidatu za predsjedničke izbore Pusić ipak bila nešto sklonija povlačenju iz utrke za Pantovčak nego što bi to bio Čačić.

Propao dogovor ljevice


Čačićevo je inzistiranje da upravo on bude premijerski kandidat tadašnje oporbe, naime, dijelom kumovalo propadanju plana da dio opozicijskih stranaka zajedno izađe na prošle parlamentarne izbore.

Stranke ljevice navodno su razgovarale o eventualnom povlačenju Damira Kajina i Vesne Pusić iz predsjedničke utrke ako istraživanja potvrde da je SDP-ovac Ivo Josipović najpopularniji kandidat. Na dogovor ljevice u HNS-u za sada očito ne računaju. Tako su na predstavljanju Vesne Pusić kao kandidatkinje za predsjednicu ustvrdili da je HNS u posljednja dva izborna kruga kandidirao pobjedničkog predsjedničkog kandidata Stjepana Mesića, te da su uvjereni da će se ta tradicija nastaviti i s Vesnom Pusić.

HNS-ovci su, doduše, priznali pokušaj dogovora na ljevici, ali i ustvrdili da Pusić ima više šanse od Josipovića. Stoga su i spremni uložiti četiri milijuna kuna za troškove kampanje.


Ne ulazeći u prognoze tko ima više ili manje izgleda za pobjedu na izborima, sigurno je jedino da Vesna Pusić predstavlja „crvenu krpu“ za desno orijentirane birače. Tome je uvelike pridonijela i činjenica da je u Saboru prva progovorila o nečasnoj ulozi Hrvatske vojske u BiH i ustvrdila kako je tadašnja vlast, predvođena prvim hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom, vodila agresivnu politiku prema BiH.

Protiv struje


Za one koji su je bolje poznavali, to je bila tipična Vesna Pusić, koja se u životu često nije suzdržavala od toga da krene protiv struje.
Rođena je 25. ožujka 1953. u staroj zagrebačkoj građanskoj obitelji, u kojoj ničeg nije manjkalo. Majka Višnja bila je profesorica engleskog, a otac Eugen profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Bila je odlična učenica, ali je zbog neposluha znala dobiti i ukor. No, ambicija joj nije manjkalo, pa je u jezičnoj gimnaziji u zagrebačkoj Križanićevoj bila predsjednica razreda. Nakon mature s ocem je otišla u SAD, gdje je on predavao na jednom od sveučilišta, a ona slušala predavanja.

Iz profesorskih voda u politiku


Po povratku u Zagreb početkom 70-ih upisala je sociologiju i filozofiju na Filozofskom fakultetu, nakon čega je na dvije godine otišla raditi u Ljubljanu na Institut za sociologiju.

U Zagreb se vratila na posao asistenta na Katedri za sociologiju, a krajem 70-ih, kao članica skupine Žena i društvo, uključila se u feministički pokret. Uslijedili su doktorat, udaja i rođenje kćeri, a neposredno prije višestranačkih izbora potpisala je peticiju za stvaranje Koalicije narodnog sporazuma, koja vrlo loše prošla na tim izborima.

Početkom devedesetih sa Slavkom Goldsteinom osniva časopis Erazmus, u kojem je već u prvom broju objavila tekst o diktaturi s demokratskim legitimitetom.

Vesna Pusić u politiku se aktivno uključila 1997. godine, uz objašnjenje da se i na taj način želi izboriti za smjenu HDZ-ove vlasti. Izbori 3. siječnja 2000. godine doveli su je u saborske klupe. Potom je izabrana i na mjesto predsjednice HNS-a, jednoglasno i bez protukandidata. Čačić se nije želio još jednom kandidirati i pozvao je članstvo da izaberu upravo nju. Na sličan način Čačić se na čelo HNS-a vratio u svibnju prošle godine, a Vesna Pusić preuzela je mjesto šefice saborskog kluba zastupnika.


Što nudi

Predsjednička kandidatkinja Vesna Pusić svoj je program svela na tri točke, za koje smatra da su najbitnije za budućnost Hrvatske. Na prvom mjestu je obrana ljudskih prava. Hrvatsku vidi kao lidera u regiji, ali do te pozicije treba doći diplomacijom, a ne agresivnim stavom. Pusić je uvjerena da Hrvatska u idućem razdoblju mora popraviti sliku koju o njoj imaju u zapadnim zemljama i Europskoj uniji.

Borba protiv korupcije također joj je važna, ali upozorila je da nije dovoljno da netko samo kaže da će biti protiv korupcije, nego da je važno da „svojom osobom, svojom karijerom i svojim dosadašnjim poslom pokazuješ da si izvan svake sumnje, da nisi sam korumpiran, te da znaš otkud početi, a to je Vlada, jer riba od glave smrdi“.

Imovinska kartica Vesne Pusić:

Kuću u Zagrebu naslijedila, vikendicu kupila (30.09.2009.)


Net.hr
30.09.2009.

Izdvojeno

  • Političarka na privremenom radu u odvjetničkom uredu

    Inficirana politikom Političarka na privremenom radu u odvjetničkom uredu

    Vesna Škare-Ožbolt usko je surađivala s pokojnim predsjednikom Franjom Tuđmanom. Ponosi se što je kao ministrica pravosuđa uspjela uvesti reda u zemljišne knjige

  • Protiv korupcije se ne priča nego živi

    Bez dlake na jeziku Protiv korupcije se ne priča nego živi

    Vesna Pusić bila je izložena žestokim udarima desnice kada je prva u Saboru progovorila o nečasnoj ulozi Hrvatske vojske u ratnim zbivanjima u BiH.

  • Bio jedan od favorita i bez objave kandidature

    Hoću-neću-hoću-neću... Bio jedan od favorita i bez objave kandidature

    Bandić nije došao na predstavljanje Josipovićevog tima pa su SDP-ovci to ispravno protumačili kao potvrdu da ulazi u utrku, što se potvrdilo nekoliko tjedana kasnije.

  • Predsjednik koji bi Tuđmanu podigao spomenik

    Uzdanica desnice Predsjednik koji bi Tuđmanu podigao spomenik

    Prijedlog HDZ-ova vodstva da bude stranački predsjednički kandidat priohvatio je tek kada su lječnički nalazi pokazali da je sve u redu s njegovim zdravljem koje je prije pet godina bilo ozbiljno narušeno

  • Euroskeptik koji želi jačati ulogu predsjednika

    U sjeni poznatijeg ocaEuroskeptik koji želi jačati ulogu predsjednika

    Početkom 90tih Miroslav Tuđman nije se priključio očevom HDZ-u nego je sa Antunom Vujićem osnovao danas nepostojeću Hrvatsko socijalno-demokratsku stranku. Sada je predsjednički kandidat HIP-a.

  • Zna kako i bez stranke doći u Ured predsjednika

    Povjesničar s misijomZna kako i bez stranke doći u Ured predsjednika

    Jurčević je jedan od osnivača Uprave za informativno-psihološko djelovanje MORH-a, a prvi posao dobio je 1994. u državnoj Komisiji za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava

  • Hoće li odgovarati oni koji su pokrali Hrvatsku?

    Pitanje Josipović:Hoće li odgovarati oni koji su pokrali Hrvatsku?

    'Ja želim da oni svi odgovaraju', kazao je Ivo Josipović.

  • Do Pantovčaka uz potporu dijaspore i crkve

    Sanaderov hit ministarDo Pantovčaka uz potporu dijaspore i crkve

    Primorčeva kandidatura za predsjedničke izbore još uvijek je predmet spekulacija. Iz Vlade je otišao skupa sa Ivom Sanaderom, ali još nije odlučio hoće li karijeru nastaviti kao političar ili kao znanstvenik

  • U Mambo baru krenuo buditi nacionalnu svijest mladih

    Mlada nada desniceU Mambo baru krenuo buditi nacionalnu svijest mladih

    Lansiranje Golubićeve kampanje za predsjedničke izbore obilježeno je održavanjem tribine na kojoj su o 'bitci za slobodnu Hrvatsku' govorili Mladen Schvartz i Josip Kokić

  • Kako osigurati radna mjesta i adekvatnu plaću?

    Pitanje Vidošević:Kako osigurati radna mjesta i adekvatnu plaću?

    Nadan Vidošević kaže da se sve to može postići organiziranim radom i poštivanjem radnika.

  • Zašto se svima ne osigura besplatno obrazovanje?

    Pitanje Pusić:Zašto se svima ne osigura besplatno obrazovanje?

    Sadašnji model financiranja obrazovanja, kaže Vesna Pusić, apsolutno je pogrešan, što su i studenti odlično pokazali. Dodaje da Vlada treba ponuditi rješenje koristeći kriterij kvalitete, a ne rješenje tražiti od studenata.

  • Druga utrka za Pantovčak 'dečka s Trešnjevke'

    Bogat kao KrezDruga utrka za Pantovčak 'dečka s Trešnjevke'

    Mikšić je bio najveće iznenađenje prvog kruga predsjedničkih izbora 2005. godine, ali je burno reagirao kada je shvatio da nije ušao u drugi krug te pozivao na noćne prosvjede